Dezenvolvimentu Ekonómiku: Dezafiu no Oportunidade ba Juventude iha Timor-Leste.


                               
                                                                     
                                                                                                Fonte: Oxfam in Asia, Junu, 2020

Dezenvolvimentu ekonómiku juventude nian importante tebes ba populasaun juventude sira iha mundu, inklui Timor-Leste.  Setor ekonómiku nafatin sai nu’udár preokupasaun públiku ba dékada rua hafoin nasaun ne'e alkansa nia independénsia.  Maske nunee, sei nafatin laiha balansu iha asesu ba oportunidade empregu no dezenvolvimentu ekonómiku juventude nian.
 
Dezenvolvimentu ekonomia juventude iha Timor-Leste seidauk iha klareza lolós, no seidauk hala'o estudu viabilidade ida kona-ba oinsá atu kria empregu ba juventude sira. Maske Estadu iha vizaun luan atu estabelese mega-projetu sira ho despeza orsamentu nasionál ne'ebé aas hodi kria empregu, planu ne'e la realistiku hodi fó benefísiu ba foin-sa'e sira. Alokasaun orsamentu Estadu nian ne'ebé la iha planu ruma atu kria empregu tuir  Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN)  ne'ebé ikus mai nafatin rezulta lakon servisu.

Maioria foin-sa'e Timoroan sira la iha asesu ba oportunidade empregu. Porezemplu, dadus nasionál kona-ba taxa empregu iha tinan 2015 hatudu katak liu 20% husi ema ho idade 15 to'o 29 mak iha dezvantajen ekonómiku no kontinua la hetan servisu.

Partisipasaun foin-sa'e sira-nian iha dezenvolvimentu ekonómiku kontinua hetan impaktu tanba falta koñesimentu no rekursu  finanseiru. Governu la konsege hala'o ninia kna’ár atu asegura populasaun nia moris di’ak. Tuir loloos, setór agrikultura  tenke kontribui ba rekursu finanseiru potensiál nasaun nian. Maizumenus 80% husi populasaun moris depende ba produsaun agrikultura; maibé investimentu limitadu tebes iha prosesu hadi'a no hasa’e produsaun no industrializasaun, no maioria  foin-sa'e sira partisipa de'it iha produsaun agrikultura subsisténsia, la'ós ba produsaun industriál ne'ebé mak fó  rendimentu ne’ebé sustentavél.

Tuir loloos, Konstituisaun Timor-Leste nian garante direitu ekonómiku juventude nian. Maibe, oportunidade servisu ba foin-sa'e sira besik la eziste. YLDP observa katak estadu ladún sériu ho papél estadu nian  hodi tau-matan ba sidadaun  sira-nia direitu.

Oportunidade ba Partisipasaun Ekonómika

Maske iha oportunidade limitadu atu aprende abilidade produtivu sira, grupu foin-sa'e barak haka'as an hodi enfrenta  mudansa ekonómika iha sosiedade. Porezemplu, joven emprezáriu barak agora haka'as an hela ho kompromisu atu sai finanseiru independente. Balu hetan susesu maibé balu seluk luta liu husi envolve an iha setór privadu sira.

Institutu Apoiu ba Dezenvolvimentu Emprezariál (IADE) ninia objetivu mak atu fó formasaun ba grupu foin-sa'e sira kona-ba jestaun negósiu no sira-nia dezenvolvimentu ba sira-nia ideia. Maibé, dezafiu prinsipál mak kondisaun merkadu hodi suporta fa'an no distribui sira-nia merkadu ka produtu sira.

Dezafiu sira ba kresimentu ekonómiku

La iha fatin ba foin-sa'e sira ne'ebé iha abilidade no talentu iha kriasaun arte ho kualidade aas atu promove sira-nia  kreatividade. Maibe, hanesan foin daudaun ne'e akontese ba grupu arte foin-sa'e Arte Moris iha nasaun ne’e, governu kaer  sira-nia produtu no obriga sira sai husi sira-nia fatin.

Dala barak polísia tebe no duni maluk sira ne'ebé fa'an roupa, no fa'an modo, tanba sira konsideradu produtór poluisaun ambiente iha aredóres Dili haktuir husi Polisia ida bainhira halo atuasaun ba vendedor sira iha Dili, Timor-Leste.

Juventude iha Arte Moris envolve ativamente iha atividade arte no kulturál sira. Sira kria tiha ona obra kreativu no inovativu barak. Inisiativa arte, edukasaun, no múzika sira kontinua promove iha joven sira-nia leet. Maibé, governu  obriga sira sai husi sira-nia fatin no la fó kondisaun ne'ebé adekuadu ba sira-nia kreximentu.

Joven barak iha Dili hakarak partisipa diretamente hodi halo negósiu iha fatin merkadu, maibé sira falta rai no toos.  Liután ne’e, tanba maioria populasaun Dili mai husi Munisipiu sira, susar ba sira atu hetan fatin atu fa'an sira-nia produtu.

Dezafiu seluk tan ba inseguransa negósiu nian mosu tanba governu la kontrola investór estranjeiru sira hanesan sira husi  Xina, Bangladesh no Indonezia.

Dezafiu tuir mai iha tinan balu oin mai mak negósiu estranjeiru sira sei domina Timor-Leste, fa'an produtu lokál no hahán  tradisionál sira. Negosiu Xina sira hanesan ezemplu ida, tanba sira prodús no reinventa produtu simples sira ne'ebé maioria prodús mós  husi Timor-oan sira. Nune’e mós, produtu báziku no primáriu sira hanesan mina, masin, ahi-oan, fós, no  nesesidade báziku hotu ne'ebé fa’an husi Xineza sira.

Maske nunee, YLDP afirma katak Timor-Leste presiza regula no kontrola movimentu merkadu no produtu sira hodi garante  partisipasaun juventude sira-nian iha negósiu no atividade ekonómika sira seluk. Investór estranjeiru sira tenke investe  iha indústria boot sira  no labele investe fali iha negósiu ki'ik sira hanesan kios no eskala ki'ik sira seluk.

Impaktu husi falta kriasaun servisu ba foin-sa'e sira.

Ho falta kriasaun empregu ba foin-sa'e sira, nasaun ne'e sei hetan terus boot iha dezenvolvimentu rekursu umanu. Tanba ne’e, joven barak sai ona husi Timor-Leste hodi buka servisu iha rai seluk hodi apoia sira-nia família.

Joven traballadór sira husi rai-li'ur ne'ebé disponivél atu hala’o entrevista ho YLDP haktuir katak: "Hau serbisu iha rai-li'ur hodi apoia ha'u-nia família, liuliu ha'u-nia maun-alin sira, atu estuda iha universidade, harii uma ida ba  ha'u-nia família. Buat ida de'it ne'ebé ha'u la bele halo mak ha'u la bele iha negósiu ida”. 

Kestaun dezempregu sai ona hanesan tópiku importante ida iha diskursu públiku, no konsidera hanesan kauza prinsipál ida ba konflitu iha Timor-Leste. Ida-nee inklui violénsia doméstika entre kaben-na'in joven sira (feen no la'en sira), no bele  hamosu divorsiu tanba problema finanseiru.

Falta seguransa finanseira la'ós razaun úniku atu kontribui ba tipu violénsia oioin iha vida sosiál. Falta empregu ba  joven sira mós bele kontribui ba frustrasaun, hirus, tristeza, no ikus mai rezulta violénsia fízika, liuliu bainhira sira labele kontrola emosaun sira ne'ebé mosu husi presaun sosiál no ekonomia.

“Servisu kuandu laiha ne’e problema bo’ot ida, sei hamosu problema oi-oin ne’ebé maka ita la imajina, ema bele la’o tun–lao sa’e, lao arbiru, balu bele hetan presaun psikolojiku makaas no laiha futuru ona sewainhira servisu laiha”. Haktuir  partisipante ida husi peskiza ida ne’e.

Aleinde konflitu mosu kauza husi impaktu ekonómiku, iha mós problema seluk maka presaun psikolojiku entre joven sira no  ikus kontribui makas ba viólensia no suicide. Iha kazu konkretu akontese iha tinan 2020, joven mane ida (matebian ona)  tara-an tanba deit hetan presaun ekonómiku husi família regularmente.

Konkluzaun

Governu Timor-Leste tenke fornese fatin barak liu atu promove produsaun lokál no investe iha servisu inovativu juventude  nian, liuliu promove sira-nia produtu iha merkadu. Importante tebes ba nasaun foin-sa'e ne'e katak governu tenke hahú  dezeña no implementa ambiente ekonómiku ida-ne'ebé estavel.

Governu presiza haluan eskala oportunidade servisu sira iha sosiedade Timor, liuliu ba foin-sa'e sira. Kria polítika ida  atu loke merkadu ho polítika pro-lokál ne'e importante tebes. Importante tebes atu proteje no promove produsaun lokál no  ideia inovativu sira husi foin-sa'e Timor-oan sira.

Referénsia:




Eskritór: Youth Leadership Program-Timor-Leste (YLDP-TL)

Youth Leadership Development Program – Timor-Leste (YLDP-TL) mak organizasaun ne'ebé lidera husi juventude ne'ebé harii  iha Timor-Leste iha tinan 2017. Objetivu husi organizasaun ne'e mak atu motiva no enkoraja foin-sa'e Timor-oan sira  liuhusi fó espasu aprendizajen ida-ne'ebé pozitivu no oferese treinamentu lideransa, kapasitasaun, dezenvolvimentu pesoál, peskiza no debate. Objetivu mak atu transforma foin-sa'e sira-nia hanoin ba ambiente aprendizajen ida-ne'ebé  transformativu no konstrutivu, no mós atu promove literasia foin-sa'e iha nasaun nee.

Atu koñese liu tan YLDP-TL, favor vizita:https://yldp-tl.org/yldp-tl/

Comments

Popular posts from this blog

Kresimentu juventude iha Timor-Leste

Timor-Leste nia Produtu Internu Brutu PIB/ GDP no ninia komponente sira

Haksolok ho Sabór kafé orgániku íbridu Timor nian ne'ebé ameasadu atu lakon husi sivilizasaun tempu nian!