Haksolok ho Sabór kafé orgániku íbridu Timor nian ne'ebé ameasadu atu lakon husi sivilizasaun tempu nian!

 

Ha'u la hatene tanbasá mak ideia ida atu hakerek kona-ba kafé ne’e bele mosu iha ha’u nia hanoin. Karik tanba durante semana ida-ne'e, ha’u sente konfortavél tebes ho kafe nia sabór úniku ne’ebé konsege troka ha’u nia padraun deskansa nian. Maski kalan bo’ot, kafe kontinua hamaluk ha’u ho ha’u nia komputadór.  

Normalmente, ha'u-nia atividade loroloron nian, liuliu iha dadeer no kalan, kafé mak  karakterístika ida-ne'ebé nafatin suporta prosesu reflesaun ba ha’u nia kakutak ba hanoin ida ne’ebé refletivu no imajinativu liu. Baibain, bainhira iha kolega balun ne’ebé hale'u ha'u, klaru katak oferta primeiru ne'ebé ha'u halo mak oferese ba sira kafé. Tuir mai ami komesa ko'alia ba oras balun. Ne'e mak tradisaun ne'ebé komún liu iha Timor-Leste, família sira hemu kafé, nune'e bainhira hetan vizita ida iha uma, kafé mak prenda dahuluk ne’ebé sei oferese.

Iha Timor-Leste tradisaun hemu kafé eziste.ba tempu ne’ebé naruk ona. Espesialidade kafé ne'ebé koñesidu liu maka kafé Arabika no Robusta íbrida ka koñesidu nu'udár (Timor hybrid) ne’ebé iha nia sabór ne'ebé variadu tebes. Hahú kedas husi istória kafé tama iha tinan 1860 ne'ebé introdús husi portugés nu’udár karakterístika kafé Timor nian ne'ebé ikus mai koñesidu ona iha mundu. Kafé Timor-Leste koñesidu nu'udar kafé orgániku Timor-Leste nian no hetan naran globál tanba nia aroma naturál, liu tan ne’e,  kafé sempre okupa fatin ne’ebé úniku tebes ba ema ne'ebé hatene no hadomi kafé.

Kafé Timor-Leste jeralmente kuda husi komunidade agrikultór sira iha Gleno no Letefoho no área sira seluk. Fatin ne’ebé koñesidu liu ba produsaun kafe nian maka iha munisípiu Ermera. Iha área refere iha klima ne’ebé di'ak ba produsaun kafe. Aleinde área Ermera nu'udár produtor kafé boot liu, iha mós munisípiu balun seluk hanesan Ainaro, Aileu, Manufahi, Likisa no Bobonaro.

Maske nasaun ida-ne'e iha kafé nu'udár produtu ba esportasaun ne’ebé boot liu hodi fornese fonte rendimentu prinsipál ba familia uma-kain kuaze 37%, kafé ne'ebé prodús kontribui  maka'as ba taxa esportasaun  ba merkadu estranjeiru liu husi depende ba produtu orgániku sira ne’ebé agrikultór lokál sira prodúz.

Artigu badak ida-ne'e konvida ita atu reflete, iha tempu uluk, agrikultór sira ne'ebé servisu iha kuda kafé, klaru katak iha rendimentu ne'ebé sufisiente, tanba produtu ne'e hanesan produtu esportasaun boot liu ne’ebé fa'an di'ak iha merkadu lokál.

Atu suporta sira-nia moris loroloron nian, komunidade sira, liuliu agrikultór sira iha Ermera, depende ba produtividade kafé nian. Ida-ne'e hatete katak, se ema ida iha ai-kafé ektar ida, la to'o atu uza hanesan meiu prinsipál ba sobrevivénsia. Tanba razaun ne'e, iha tinan hirak foin lalais ne'e, iha kondisaun ekonómika ne'ebé aat liu, presu sa'e nafatin, enkuantu presu kafé sei ki'ik tebes, maizumenus centavos 25 kada kg (tuir informasaun husi agrikultór ida). Ho folin ida-ne'e no ho volume produsaun ki'ik, rendimentu ne'e la sufisiente atu kobre nesesidade báziku sira.

Iha asuntu ida-ne'ebé interesante tebes, ne'ebé halo ha'u hakfodak bainhira ha'u hasoru malu ho timoroan sira husi Munisipiu Ermera. Ida-ne'e akontese ba ha'u-nia serbisu-nain ida-ne'ebé serbisu iha konstrusaun ba ha’u nia uma iha foho-oan ida iha Dili. Iha dadeer antes nia komesa serbisu, ha'u fó kafé ba nia no ha'u komesa ko'alia uitoan ho nia. Ami ko'alia barak kona-ba kafé, oinsá ema prepara, no ha'u mós kuriozu atu husu kona-ba tradisaun hemu kafé iha Ermera,  ne’ebé koñesidu liu ho toman ida "hemu kafé la tau masin-midar".

Depois ne'e, ami ko'alia kona-ba kondisaun moris husi agrikultór kafe sira iha Munisipiu Ermera. Ha'u husu kona-ba kondisaun kuda kafé iha Ermera no oinsá kafé bele suporta ema nia rendimentu familia nian depende de’it ba produtu kafé. Ema refere maka Ajo. Ajo haktuir katak iha Ermera, por ezemplu família ida-ne'ebé iha rai kafé ektare 2 ka 3, ema barak maka iha hanoin katak familia refere riku teb-tebes, maibé persepsaun ne'e sala.

Ha'u hakfodak tebes tanba rona Ajo nia istória, nia dehan, oras ne'e folin kafé hektares ida bele troka ba telemovel Samsung ida; enkuantu ha'u dehan katak agrikultór sira la iha esperansa, depende de'it ba sira-nia rendimentu husi kafé, tanba folin kafé ne'e baratu tebes maske kafé ne'e produtu importante no nesesáriu tebes iha tradisaun sosiál Timor-Leste nian.

Ajo dehan, joven barak mak idade hanesan ho nia, la interese tan ba tradisaun klásika jardín kafé nian. Oras ne'e, inan-aman sira ne'ebé tau matan ba sira mak kuda kafé oioin. Joven barak deside  mai hela iha sidade Dili duke hela iha Ermera hodi depende de’it ba rendimentu kafé ne'ebé la garante rendimentu ne’ebé sufisiente ba nesesidade familia nian.

Iha tempu hakerek artigu ne’e, ha'u-nia kafé hatúr hela iha komputadór nia sorin. Ha'u sente konfortavél tebes kafé nia sabór íbridu ne’ebé orijinal Timor-Leste nian, produtu husi agrikultór Timor-Leste sira husi Ermera ne'ebé servisu maka'as hodi kuda kafé orgániku Timor-Leste nian. Ha'u bele imajina oinsá sira-nia kontribuisaun ho sira-nia servisu maka'as, sira-nia dedikasaun estraordináriu atu prezerva kafé Timor nian atu nune'e bele nafatin naturál no gostu no ho sabór ne’ebé estraordináriu liu.

Maibé infelizmente, bainhira ha'u haksolok ho kopu kafé besik ha'u, preokupasaun no triste kona-ba futuru kafé orgániku Timor nian mosu iha ha'u-nia neon. Enkuantu imajina, jerasaun tuirmai sei goza kafé orgániku Timor-Leste nian hanesan ha'u, ka sei muda viajen moris jerasaun tuir mai nian ho istória diferente, se agrikultór kafé sira la interese tan atu prosesa no prezerva kafé íbridu Timor-Leste nian, entaun saida mak sei akontese iha futuru? Ha'u sei hemu kafé ne'ebé prodús iha Timor-Leste iha futuru, ka kafé lokál lakon.

Bainhira ita-boot sira hamutuk ho ha’u kontante ho ita nia kafé, ha'u konvida ita-hotu ne'ebé lee hela artigu badak ida-ne'e, uza minutu balu atu hanoin kona-ba oinsá atu hadi'a fali tradisaun kafé nian, hodi haburas kafé Timor nian ba nafatin. Mai ita haksolok ho kafé bainhira ita hanoin ba oin, se loron ida la iha tan kafé íbrida,  situasaun sira nian (jenerasaun tuirmai) sei sai hanesan ho sira nia tempu, moris sein goza kafé orgániku Timor-Leste nian husi agrikultór lokál sira-nia liman hanesan saida mak ita goza daudaun?

Fonte Foto: Relatoriu Asian Development Bank (ADB)
 
 
Hakerek na'in: Celso da Fonseca
 
 

Kona-ba Hakerek na'in
 
Celso da Fonseca nu'udar Hakerek na'in, Ativista ba Direitos Humanos,  Konsultor, Dosente  no Voluntariu ba Servisu Sosial. 

Comments

Popular posts from this blog

Timor-Leste nia Produtu Internu Brutu PIB/ GDP no ninia komponente sira

Kresimentu juventude iha Timor-Leste