Haruka foin-sa'e Timor-oan sira ba rai seluk: Buka servisu ka atinji objetivu dezenvolvimentu nian?

Istorikamente, haruka foin-sa'e Timoroan sira ba rai liur la'ós ona kontextu foun ba Timor-Leste no povu Timor rasik. Ita-nia aman fundadór balun no lider sira husi nasaun ne'e, barak maka ba hala’o estudu no hala’o servisu iha rai-li'ur durante tempu kolonializasaun Portuges no invazaun Indonezia nian, hodi halo viajen ba Portugal, Mosambike, Indonezia no  Australia. Kontextu refere nafatin kontinua to'o ohin loron.

Hahu kedas husi ita-nia independénsia iha tinan 2002, Timor-oan barak mak halo viajen ba rai-li'ur, balun ba hala’o estudu liu husi apoiu parseiru dezenvolvimentu sira nian no bolsa estudu governu nian, no barak mos maka ba tamba razaun servisu, postu iha embaixada no konsul iha nasaun sira iha mundu tomak. Ema rihun ba rihun maka asesu ona pasaporte portugés, hodi hetan hela-fatin no servisu iha Reinu Unidu no nasaun Europeia sira seluk. Timor-oan sira ne'ebé muda ba no servisu iha rai seluk la'ós ona nu’udár asuntu foun ida.

                            Fonte: Timor News, (6/12/2021)

Artigu badak ne'e mai ho ninia objetivu atu esplora pergunta importante ida: foin-sa'e Timoroan sira ne'ebé ba rai-li'ur  simplesmente atu atinji de'it meta kurtu prazu ida atu hetan servisu ka ida-ne'e mós ajuda Timor-Leste atu atinji ninia  objetivu dezenvolvimentu ba tempu naruk?

Razaun prinsipál ne’ebé enkoraja Timor-oan sira ba rai-li'ur atu buka servisu ka hala’o servisu tanba  laiha kampo servisu ne'ebé disponivel iha Timor-Leste. Porezemplu, iha tinan 2021 iha de'it vaga 2275 ne'ebé kria, enkuantu foin-sa'e na'in  30,000 liu maka tama ba merkadu traballu no foin 1.800 de'it mak tama ba forsa traballu. Ida ne'e hatudu katak iha  nesesidade no fornesimentu ne'ebé la hanesan iha merkadu traballu Timor Leste nian. Problema ida-ne'ebé presiza solusaun  proativu no integradu liu entre governu, sosiedade sivíl no setór privadu sira.

Maibe, iha argumentu katak traballador sira-ne'e kontribui maka'as ba dezenvolvimentu nasionál Timor-Leste nian, bainhira servisu iha rai-li'ur no depois sira fila fali mai. Foin-sa'e rihun ba rihun iha rai-li'ur manán saláriu mensál médiu entre $1200 no $3000 iha Korea no Australia, no estimativa katak média poupansa no reseita $1300 kada fulan sei fila fali ba  Timor-Leste. Estimativa katak iha tinan 2021 totál tokon $121 mai husi Timor-oan sira ne'ebé mai husi rai seluk hanesan  husi: Korea, Australia no Reinu Unidu (Matan Ruak, Diskursu iha Abril 2022).

Bazeia ba peskiza kona-ba remesu (pengiriman uang) (2017) no peskiza kona-ba reintegrasaun (2019), remesu ne’e rasik fó impaktu pozitivu ba traballador sira-nia moris, sira-nia família no ba nasaun rasik. Traballador sira uza ona osan no poupansa sira-ne'e atu harii/halo renovasaun ba uma, asesu ba edukasaun no saúde ne'ebé di'ak, no estabelese empreza ki'ik sira hodi kria servisu ba sira-nia an no sira-nia maluk sira.

Aleinde benefísiu husi reseita no poupansa, traballador sira mós aprende abilidade no teknolojia foun sira iha nasaun sira ne'ebé sira bele lori fali mai implementa iha Timor-Leste hodi kontribui ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian. Porezemplu,  iha Australia, sira hetan espozisaun ba indústria agrikultura boot iha produsaun ai-fuan no ai-horis sira seluk, ba empregu agro-negósiu iha prosesamentu na'an, no iha ospitalidade. Iha Korea no Reinu Unidu, traballador sira hetan esperiénsia iha peska, fábrika no indústria sira seluk.

Industria no setór hotu-hotu mak nu’udár área sira ne'ebé ita sei presiza atu dezenvolve no moderniza se Timor-Leste hakarak duni atu alkansa auto-sufisiensia, asegura seguransa ai-han, no atrai turista internasionál sira ho nia meta atu prodús ekonomia diversifikada no hasa’e kualidade moris ba ema hotu to'o 2030.

Aleinde nee, traballador sira-ne'e mós aprende abilidade merkadu tanba sira hetan espozisaun ba esportasaun Australia nian ba ai-horis iha mundu tomak, nu’udár abilidade ne'ebé difisil liu atu asesu ka aprende iha Timor-Leste. Ikusliu, traballador sira mós aprende kultura servisu foun ida, inklui abilidade organizasaun no jestaun tempu ne'ebé halo sira  produtivu no efetivu liután nu'udar traballador bainhira sira fila fali mai Timor-Leste. Iha dalan ne'ebé luan liu, hodi  halo modelu ida-ne'ebé la hanesan ne'e sei ajuda troka kultura serbisu Timor-oan nian no hadi'a kompriensaun katak "tempu mak osan" no "tempu mak moris."

Fonte: Tempo Timor, (17/12), Timor oan sira servisu hela iha to'os ida iha Werreby, Victoria, Australia


Ho forma badak, haruka Timor-oan ba rai-li'ur la'ós de'it ajuda foin-sa'e sira atu hetan servisu. Ida ne'e mós ajuda Timor-Leste atinji ninia objetivu dezenvolvimentu sira, hodi fó polítika no planu sira ne'ebé iha ona fatin atu maximiza impaktu husi sira-nia kontribuisaun ba dezenvolvimentu.

Atu konklui, oportunidade saida de'it mak bele hasa'e benefísiu dezenvolvimentu ba tempu naruk husi foin-sa'e Timor-oan sira ne'ebé serbisu iha rai seluk? 

  • Hadia preparasaun traballador sira-nian molok sira sai husi Timor-Leste, atu ajuda sira komesa hanoin kona-ba oinsá sira bele kontribui ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian bainhira sira fila-fali mai. 
  • Halo redusaun ba kustu transferénsia poupansa no reseitas. 
  • Bele introdús programa reintegrasaun ida, hodi  ajuda traballador sira ne'ebé fila fali mai atu bele asesu ba abilidade no finansas ne'ebé sira presiza atu hahú ka harii negósiu. 
  • Nasaun sira hanesan Australia no Korea bele enkoraja atu foti traballador barak liu, liuliu iha kampu foun oioin - hanesan, kuidadu ba ferik-katuas sira, ospitalidade, konstrusaun ne’ebé fó apoiu balun ba traballador sira bainhira sira fila fali ba Timor-Leste. 


Artigu ida-ne'e bazeia ba opiniaun no la reprezenta organizasaun ka instituisaun ne'ebé autor afilia ba.


Autor: Geraldo Ximenes


Kona-ba Autor: 

Geraldo Ximenes nu'udar eskritor ida ne'ebe maka hala'o servisu iha programa ba dezenvolvimentu sira, treinamentu no kriasaun traballu iha Timor-Leste durante tinan 10 ona. 



Comments

Popular posts from this blog

Kresimentu juventude iha Timor-Leste

Timor-Leste nia Produtu Internu Brutu PIB/ GDP no ninia komponente sira

Haksolok ho Sabór kafé orgániku íbridu Timor nian ne'ebé ameasadu atu lakon husi sivilizasaun tempu nian!