Kresimentu juventude iha Timor-Leste

 Faktu interesante balu ne’ebé presiza hetan ita boot nia atensaun. Tuir dadus Sensus Nasionál ikus nian katak:

  •         37% husi total populasaun Timor iha idade ativu (katak bele servisu), ho idade entre 15 no 24. Persentajem ida ne’e konsideradu boot liu kompara ho nasaun seluk iha mundu
  •         Kada tinan, kuaze joven na ’in 30,000 resin maka kompleta sira-nia estudu, ne’ebé maioria buka forma oin-oin hodi bele tama ba forsa-de- traballu.
  •         Maioria husi Joven hirak ne ’e la konsege hetan empregu formal – balu sei sai inan-aman ka sai kuidador, barak mak sei servisu iha área rurál iha rai família nian, seluk sei buka forma empregu informal sira seluk, no balun mak sei gasta tempu naruk hodi buka servisu ne’ ebé dalabarak lahó susesu. Iha dezafiu boot konaba dezempregu no menus-empregu entre joven (idade entre 15 to’o 24) no joven adultu (idade entre 18 to’o 24) sira iha Timor-Leste.      
  •         Ami nia estimativu di ’ak liu katak taxa dezempregu entre idade 15 no 24 ne ’ebé mak buka hela servisu kuaze 33% – ema nain ida husi nain tolu iha grupu idade ne’e mak la konsege hetan servisu ruma.



Iha inisiu tinan 2021, ekipa husi Monash gasta tempu lubun ida hodi elabora relatóriu  ida ne’ebé kobre dezafiu dezempregu no menus-empregu ne’ ebé joven sira hasoru. Ami sei fahe postajen balu iha ne’e, ne’ ebé ko ’alia kona-ba konkluzaun no proposta prinsipal balu kona-ba oinsa bele hakat ba oin.

Iha postajen ba dahuluk ida-ne’e, ami sei halo rezumu kona-ba tema principal sira ne’ ebé kobre iha relatóriu ne’e.

 Ba dahuluk, istória fertilidade: Timor-Leste hakat liu ona periodu kresimentu rápidu iha númeru populasaun foin-moris hafoin tinan 1999. Nu’ udar ezemplu,  iha tinan 2004,  45% husi total populasaun nasaun ne ’e nian, ho idade 15 mai kraik. Aumentu iha númeru populasaun foin-moris ne ’e hatudu ona númeru joven no joven adultu barak mak tama dadaun ba merkadu taraballu iha tinan hirak ikus ne ’e – Kresimentu Juventude.   

Ami mos uza dadus Sensu 2015 nian hodi sukat vulnerabilidade joven sira nian, no iha área balu ne’ebé mak hatudu preokupasaun bot: iha tinan 2015, 14%  husi tinan entre 20 no 24 nunka atende eskola, 15.7% husi joven sira ho tinan entre 15 no 24 mak relata hanesan analfabetu. No iha mos variasaun boot ba analfabetizmu tuir munisipiu – 5% iha Dili, to ’o 30% iha Oecusse, Joven sira neebé ho rezultadu edukasaun mukit liu kuaze laiha perspetivu ba empregu exetu nudar traballador ba an rasik iha rai familia nian. 

Dalan oinsa atu kria empregu ba joven sira?

 



Dalan (ba dahuluk) 1: Kria Empregus

Oportunidade empregu foun ne ’e sei mai husi ne’ ebé?

Enkuantu ita haree ba setor ekonomia sira, iha área balu ne’ ebé prespetiva atu kria empregu foun ne’ e limitadu liu:

Setor Públiku Governu nian –

Timor-Leste iha ona numero funsionariu publiku ne’ ebé boot, no dezafiu orsamentu iha futuru  signifika katak karik numeru ida ne’e sei la aumenta bot liu. 

Mina no Gas -

Setór petroliferu durante ne ’e sai nudar fonte rendimentu Governo nian ne’ ebé diak liu iha pasadu, finansia maior parte orsamentu estadu. Maibé setor ida ne’e ladun kria empregu, tanba presiza kapital ne ’ebé bot tebes.  


Iha setór sira seluk ne’ ebé posibilidade ba empregu eziste, maibé seidauk iha nivel ne’ ebé aas ka bele iha kreximentu ne’ ebé lalais:

Empreza Sektor Privadu Formal sira –

Orasné dadaun, negósiu sira ne ’e fo servisu ba timoroan liu nain 50,000. Kresimentu forte iha setor ida ne ’e sei tulun, maibe mesmu ho kresimentu ekonomia ne’ ebé saudável tebes, empreza formal sira bele kria deit kampu servisu rihun resin. Nebé diak liu Ita labele depende loos de’ it ba kreximentu iha setór privadu formál. Nune ’e, ho investimentu nebe stratéjiku, indústria balun nebe kria empregu bele hamosu fluxu estável ida ba empregu foun. Ne ’e inklui: servisu Akomodasaun no Hahan, Edukasaun no Konstrusaun.

Empregu iha Rai li ‘ur-

Família rihun ba rihun hetan oportunidade ekonómika foun liuhosi empregu iha rai li ‘ur ba sira-nia membru familia ne ‘ebé joven adultu.  Iha ambitu ba expansaun balun iha ne’ e, maibé iha embiente pos-COVID-19, progresu ne ’e parese sei la’ o neneik no estavel.


Iha ne’e mak ita bele dudu kresimentu …

Agrikultura-

Sektor ne ‘ebe fo’ o fonte servisu prinsipal ba 60% adultu, inklui foin-sa ‘e no joven adultu barak, no kuaze mesak agrikultór tradisionál sira ho rendimentu kiik. Eskopu ba joven sira hodi hetan oportunidade foun no aumentu ba sira nia rendimentu iha setór ida ne ’e boot tebes. Maibé presiza halo estratéjia matenek balun hodi dada foin-sae sira ba forma foun agrikultura produtivu nian.    

Empreza mikro, Emprezariu ki’ ik, Negósiu Informál sira-

75% hosi traballadór sira iha Timor-Leste mesak traballadór ne’ ebe servisu ba-an rasik –barak liu maka iha agrikultura, maibé iha setór seluk mós. Tuir ba tendénsia sira iha nasaun seluk, iha espasu barak ba kresimentu iha oportunidade servisu ba-an rasik ba negósiu ki ‘ik sira iha setor naun-agrikultura sira. Kresimentu iha asesu ba mikrofinansas bele fo xave ida atu hare ida nee akontese – barak liu kona-ba ne ‘e iha artigu tuir mai.  

Programa Servisu Governu nian –

Karik ideia hirak ne ’e di’ ak ba Timor-Leste, liuliu ho foku ba oportunidade foun ba joven sira? Hau la hatene, maibé hau hanoin katak area ida ne ’e importante no presiza atu hare klean liu tan – pasu ki 'ik balu ba oin karik diak tebes.


Dalan (ba daruak) 2: Ajuda ema atu preparadu ba servisu

Wainhira joven barak ne’ebé preparadu liu mak, oportunidade empregu barak mak sei loke ba sira. Esperiénsia internasionál hatudu katak fátor xave ida hodi determina rezultado sira mak iha kualidade trabalhadór ne’e rasik. Ba Timor-Leste, ida ne’e atu dehan  katak: 

  1. Hadi ’a nafatin kualidade edukasaun báziku, hahú husi pré-eskolar to’ o ensinu sekundáriu. Dalan sei naruk atu ba ida ne’e, maibé ezemplu diak balun iha Timor-Leste laran nebe bele atu halo tuir.   
  2. Kontinua investimentu iha formasaun profisionál no ensinu superior. Maibé prioridade la ‘os atu aumenta kuantidade formasaun, nesesidade ne ‘ebé boot liu maka hadi ‘a nia kualidade.  Karik aprosimasaun finansiamentu kreativu balun bele ajuda kestaun ne ’e.

Investe iha kapitál humanu prosesu ida ke naruk, no neneik – Labele lakon tempo!

Sei iha buat barak atu hakerek no hato ’o kona-ba tópiku sira ne’ e hotu – kontinua lee, detalle liu iha blogs tuir mai, ka haree relatoriu kompletu sira iha monashtimor.org. Hau sente iha esperansa katak futuru Timor-Leste iha ema diak sira nia liman ho jerasaun foin sae  sira neebé  prontu hola parte atu lori sira nia rain ba etapa dezenvolvimentu tuir mai.   

 

Comments

Popular posts from this blog

Timor-Leste nia Produtu Internu Brutu PIB/ GDP no ninia komponente sira

Haksolok ho Sabór kafé orgániku íbridu Timor nian ne'ebé ameasadu atu lakon husi sivilizasaun tempu nian!