Juventude iha Agrikultura

Iha potensia boot ba kresimentu empregu iha setór agrikultura.  Maibé, ita hasoru dezafiu boot ida:

 

Oinsá atu halo agrikultura atrativu ba foinsa’e sira.  Evidensia hatudu katak joven barak mak laiha interese ba agrikultura no ba area rurál sira.  Agrikultór ida tenke servisu maka’as, no iha kuaze kazu hotu, moris ho rendimentu ne’ebé kiik, hela iha kondisaun ne’ebé ladiak ho infra-estrutura ne’ebé mínimu no iha prospetu kiik tebes atu hadia sira-nia moris. Evidénsia anedótika hatudu katak joven barak mak la haree katak istilu moris ida hanesan ne’e atrativu ba sira, no abandona area ne’e hodi buka fali buat seluk ida.  Gráfiku iha okos ne’e hatudu oinsá fenómena boot hosi foinsa’e sira abandona oportunidade iha setór agrikultura.

 

                                                                                   Fontes: Sensus 2015.  Iha leten ne’e mak razão suavizada estandarizadu ida ba kada idade.

Gráfika ne’e hatudu razaun /ratio (suavizada) hosi númeru rezidente sira iha Dili kompara ho númeru rezidente hosi munisípiu seluk. Sé-karik distribuisaun idade hanesan deit iha grupu rua ne’e, liña sira sei orizontál deit igual ho 1.0.  Nota katak kurva Dili nian iha “munisípiu seluk” nia okos ba labarik ho idade 16 mai kraik, no ba adultu sira ho idade liu 42. “Esplozaun Juveníl” evidente duni iha Dili, ho númeru kuaze dubru hosi proporsaun joven ho idade 20 ka liu kompara ho munisipiu sira seluk.  Area rurál (prinsipál) sira nakonu ho labarik no ema idade adultu, maibé joven sira barak mak husik hela area rurál no muda ba Dili bainhira idade joven nian aumenta tan. 

Joven barak mak la haree katak sira iha futuru iha area rurál, liu-liu iha área agrikultura.  Presiza tebes investimentu signifikante ida no mudansa iha aprosimasaun, hodi kria “modelu” atividade agrikultura ida diferente, no ekonomia rurál la’o- agrikultura ida ne’ebé atrativu ba joven barak ne'ebé iha edukasaun diak. 

Dezafiu atu atrai foinsa’e sira hodi servisu iha area agrikultura la’os deit akontese iha Timor-Leste.  Nasaun barak iha mundu, nasaun dezenvolvidu tantu nasaun ho rendimentu kiik, esperiénsia fenómena hanesan.  Estudu barak investiga ona estratejia oinsá atu reverte tendénsia ses-hosi agrikultura.  


Saida mak importante liu atu halo?

Kria oportunidade ba joven sira hodi hola parte ba transformasaun agrikultura hosi subsisténsia / tradisionál (maun da obra barak, rendimentu kiik, ho oportunidade empregu la’os-agríkola ne’ebé uitoan deit) ba agrikultura modernu (uza insumu no ekipamentu barak liu, aumenta produtividade, iha esedente ka surplus ne’ebé komersializadu liu, ho negósiu la’os agríkola ne’ebé oi-oin deit).

Joven no adultu foinsa’e sira sai importante tebes sé ita hakarak haree katak transformasaun agrikultura nian akontese duni.  Joven ho idade kiik sira bain-bain iha edukasaun di’ak liu kompara ho sira-nia inan-aman, bele adapta ho diak ba aprosimasaun no teknolojia foun sira, no iha enerjia fíziku ne’ebé makaas liu ba servisu.  Ho vida servisu ne’ebé naruk liu, joven sira mos iha insentivu diak liu atu servisu hodi hadi’a sira-nia rendimentu, atu “investe ba sira-nia futuru”. 

Aleinde estratejia jerál sira atu moderniza agrikultura, nasaun sira seluk hetan ona benefísiu boot iha estratejia hirak ne’ebé dezeña espesifikamente atu atrai foinsa’e sira ba kareira ida iha agrikultura.  Tuirmai ne’e, deskreve aprosimasaun lima:

 

 


1. Inkorpora agrikultura, ai-han no nutrisaun iha kuríkulu eskola nian hahú hosi idade kiik

Hahú sedu: inklui hahán no nutrisaun iha kuríkulu eskola nian hosi kedas ensinu primária bele sensibiliza no aumente foinsa’e nia interese iha setór agrikultura no alimentasaun.  Diak liu tan no karik bele implementa – Jardin eskola nian, programa alimentar loron-manas nian, viajen eskola nian ba fatin agrikultura, hirak ne’e hotu loke juventude sira-nia hanoin. 

2. Promove Atividade Agrikultura hanesan Negósiu ida:

Foinsa’e sira sente atrai ba agríkola kuandu sira haree katak uza duni abilidade balu ne’ebé sira dezenvolve durante sira-nia edukasaun iha eskola.  Haree agrikultór sira hanesan ema negósiu nian mos ajuda tebes hasa’e estatutu agrikultór nian iha joven sira-nia matan. 

3. Fahe informasaun kona-ba empreendedór joven sira ne’ebé suksesu

Iha istoria suksesu barak kona-ba foinsa’e ne’ebé harii ona negósiu ho suksesu, tantu ‘iha agríkola’ ka iha negósiu sira ne’ebé apoiu agrikultura.  Mai ita fahe informasaun kona-ba istoria suksesu hirak ne’e, ho fasilita joven sira aprende husi malu.  Modelu no ezemplu hirak ne’e sei lori efeitu pozitivu iha joven sira-nia hanoin kona-ba suksesu iha agrikultura mak oinsá ne’e, no inspira sira atu barani hasoru dezafiu foun sira.

4. Introdús no utiliza teknolojia iha agrikultura

Prátika agrikultura ne’ebé melloradu depende ba aspetu teknolojia xave rua: informasaun no ferramentas ne'ebé hamenus servisu maun da obra.  Utilizasaun informasaun no komunikasaun ne’ebé aumenta tau ona joven sira iha sentru hosi prátika foun agrikultura nian, no ajuda sira atu bele haree benefísiu poténsia sira hosi sira-nia abilidade.  Aleinde ne’e, feramenta no ekipamentu hirak ne’ebé bele redús utilizasaun maun da obra, mak xave ba produtividade ne’ebé aumenta, no ajuda foinsa’e sira atu haree katak sira bele lidera sira-nia familia nia negósiu agríkola iha mundu ida foun no modernu, ne’ebé la hamriik hasoru ka kontratriu ho “ahi nabilan hosi sidade”.

5. Kria sensibilizasaun ba oportunidade agro-negósiu ne'ebé hahú buras

Agrikultura la’os deit saida mak akontese iha terrenu agríkola nian.  Iha oportunidade agro-negósiu abundante ka lubun ida, liu-liu bainhira prátika agríkola nian komesa moderniza ona.  Hanesan ezemplu, utilizasaun insumu ka inputs aumenta, hosi fini, adubu to’o lutu no seluk-seluk tan, hirak ne’e hotu mak kria oportunidade ba empreendedór joven sira.

Ida ne’ebé ita presiza tebes mak kampaña ida ne’ebé konsertada hodi fornese pontu entrada ne’ebé asesível ba foinsa’e sira ba prátika agrikultura melloradu no kriasaun agro-negósiu ne'ebé suksesu.  Ida ne’e sei iha efeitu ba kresimentu ida lalais iha rendimentu liuhosi agrikultura, seguransa alimentar ida ne’ebé boot liu tan ba família sira, no oportunidade empregu ida ne'ebé boot no kontinua buras ba joven sira.

 

Oportunidade, Oportunidade, Oportunidade

 

Ita bele lee peskiza iha: https://www.monashintimor.org/publications

Comments

Popular posts from this blog

Kresimentu juventude iha Timor-Leste

Timor-Leste nia Produtu Internu Brutu PIB/ GDP no ninia komponente sira

Haksolok ho Sabór kafé orgániku íbridu Timor nian ne'ebé ameasadu atu lakon husi sivilizasaun tempu nian!